Projekt „Ljuta mapa“ financiran je od Grada Dubrovnika i Dubrovačko–neretvanske županije, a trajao je cijelu 2017. godinu.
Projektom se aktiviralo građane, posebno one najmlađe, u korištenju GIS softvera te istovremeno promicalo autohtonu biljku – ljutu naranču, koja je dio zelenog katastra grada Dubrovnika. Glavni cilj projekta bio je pridonijeti povećanju održivog prostornog planiranja na području grada Dubrovnika. Specifični ciljevi projekta su: educirati građane o ulozi autohtonih biljki kao dijelu zelenog katastra grada Dubrovnika, analizirati postojeće stanje stabala ljutih naranača u Dubrovniku, uspostaviti WebGIS platformu s mogućnošću lociranja stabala ljutih naranača te educirati učenike o korištenju WebGIS aplikacije.
CROGIS je kao projektni partner u okviru projekta uspostavio WebGIS aplikaciju za lociranje stabala ljutih naranča te je sudjelovao u prenošenju znanja u školama o korištenju WebGIS aplikacije. Rad CROGIS-a je predstavljen na predavanju u okviru projekta „Uloga autohtonih sorti kao dio zelenog katastra grada Dubrovnika” čime su građani upoznati o važnosti i ulozi autohtonih biljaka, a posebno stabala ljute naranče u gradu Dubrovnik, ali i o važnosti ovakvih projekata analiziranja i mapiranja zelenih površina. Također je predstavljen Urban planning portal (UPP) sa slojevima Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika koji je uspostavljen kroz projekt Urban planning 4 citizens te Portal Ljuta mapa sa slojem lokacija stabala ljutih naranača koje su, kroz projekt, do sada locirane na području GUP-a Grada Dubrovnika. UPP portal kontinuirano prima zahtjeve, prijedloge i upite u vezi uvjeta korištenja i namjene površian u GUP-u Grada Dubrovnika.
Lokacije stabala ljutih naranči se kontinuirano dodaju na Portal Ljuta mapa te postoji mogućnost dodavanja komentara i sugestija kao i na sloju prostornih planova.
Zaključci predavanja su sljedeći:
- Urbano zelenilo jača identitet grada, može poboljšati njegovu privlačnost za život, rad, ulaganja i turizam, zato ti prostori mogu pridonositi kvaliteti života te konkurentnosti gradova.
- U svrhu sustavnog održavanja bioraznolikosti urbanih sustava bitno je angažirati vlasnike vrtova.
- Poseban naglasak se stavlja na osvješćivanje negativnih posljedica korištenja stranih vrsta u vrtnom uređenju, te važnosti vrtova kao zelenih koridora između prirodnih zelenih područja.
- Vrijednost privatnih vrtova u smislu pružanja ekosustavnih usluga i pratećih funkcija, mora biti prepoznata kroz politike prostornog planiranja, na način da se potiče povećavanje zelenih površina i njihovo obogaćivanje autohtonim zelenilom.
- Korištenje GIS aplikacije za izradu katastra zelenila jedan je od načina za uključivanje i senzibiliziranje građana o važnosti održavanja zelenih površina, osobito autohtonih vrsta.
Projekt je uvelike utjecao na održivo korištenje prostora Grada Dubrovnika tj. odnos građana Dubrovnika prema prirodnom resursu – ljutoj naranči te navici korištenja GIS aplikacija kao i općem znanju o geografskim informacijskim sustavima.
Izvor:
http://urednik.dubrovacki.hr/
http://desa-dubrovnik.hr