I ove godine uspješno smo obilježili GIS dan s obiljem zanimljivih i inovativnih predavanja te razmjenom međunarodnih dobrih praksi i iskustava u tematici primjene GIS tehnologije u maritimnom sektoru.
Naši predavači su podijelili s nama najaktualnije sadržaje iz domene INSPIRE direktive, geoprostornih analiza ranjivosti obalnih područja Dalmacije, razvojnih modela za održivo upravljanje pomorskim dobrom, praćenja stanja mobilnih usluga marina i potrošnje energije te prostornog planiranja mora u Europskoj uniji.
Osim predavača, događaju je nazočio značajan broj sudionika iz javnog, privatnog te neprofitnog sektora, a posebnost ovogodišnjeg GIS dana bilo je izravno uključenje studenata FGAG-a u Splitu.
Prvo predavanje naslova Quo vadis INSPIRE? održao je prof. dr. sc. Vlado Cetl. Govorio je o Direktivi 2007/2/EZ (INSPIRE) koja je stupila na snagu 2007. godine s ciljem uspostave Europske infrastrukture prostornih podataka za podršku ekološkim politikama u EU. Direktiva je nadopunjena dodatnim pravnim okvirom koji detaljno opisuje zahtjeve za pružanje podataka, što je popraćeno tehničkim smjernicama i uspostavom upravljačke strukture koja uključuje države članice te održavanje i razvoj infrastrukture. Nakon više od 10 godina od stupanja na snagu, vremenski rok uspostave INSPIRE-a je pri kraju. U 2021. godini napravljena je evaluacija Direktive, čiji zaključci čine temelj za njenu moguću reviziju 2022. godine. INSPIRE je također ušao u novu prekretnicu kroz recentni fokus Europske komisije na zelenu i digitalnu transformaciju te ima potencijal da postane ključni alat za uspješnu razmjenu prostornih podataka u Europi.
Predavanje naslova Integralni pristup u održivom upravljanju pomorskim dobrom održala je dr. sc. Jelena Kilić Pamuković. Planiranje razvoja nautičkog turizma, a posebno planiranje razvoja njegove prateće infrastrukture, važna je tema morskog prostornog planiranja (eng. maritime spatial planning – MSP). S obzirom na geografske karakteristike i društveno-kulturne implikacije, Mediteran je među najvažnijim područjima nautičkog turizma u svijetu. No, iako je Hrvatska izrazito pomorska zemlja, još uvijek nema cjelovit pravni okvir za postavljanje MSP-a. Jedan od najvećih nedostataka nautičkog turizma u Hrvatskoj je nedovoljan broj vezova. Ovo istraživanje usredotočeno je na razvoj koncepta za podršku odlučivanju u planiranju izgradnje sidrišta koji će biti realizirani u okviru MSP-a u Hrvatskoj. Iako Hrvatska nema državni morski prostorni plan, cjelokupno područje Republike Hrvatske pokriveno je različitim prostornim planovima, koji uključuju i kopnena i morska područja (osobito na lokalnoj razini). Prema prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije, planirani rast ukupnog kapaciteta vezova očekuje se za više od 150 %. Fokus istraživanja je integracija GIS baze podataka, metoda višekriterijalne analize i preferencija dionika u konceptualno modeliranje koje će pružiti podršku stručnjacima za prostorno planiranje prilikom izrade planova vezanih uz razvoj sidrišnih kapaciteta za mala plovila. Istraživanjem se ispituju ekonomski, ekološki, okolišni, društveni i građevinski problemi vezani uz korištenje obalnih voda. Riječ je o složenom i loše strukturiranom problemu zbog višestrukih dionika koji imaju različite interese, brojnih suprotstavljenih ciljeva i kriterija, velike količine informacija i podataka, ograničenih resursa itd. Cilj je modelirati koncept za potporu odlučivanju u procesima identifikacije, validacije, usporedbe i odabira lokacija za izgradnju sidrišta, a temeljeno na višekriterijalnim metodama, analizi ciljeva i logici sustava za potporu odlučivanju. Koncept je testiran te se pokazao kao primjenjiva, dosljedna i učinkovita metodologija u planiranju izgradnje sidrišta.
Četvrto predavanje Analiza trenutnog stanja mobilnih usluga marina i potrošnja energije održala je dr.sc. Katarina Rogulj. Analiza trenutnog stanja mobilnih usluga marina Jadranskog mora provedena je s ciljem procjene potrošnje energije i emisija CO2 povezanih s pilot lokacijama marina koje sudjeluju u Interreg projektu DEEP-SEA te je služila kao osnova za usmjeravanje razvoja investicijskih planova za svako pilot područje projekta. Analiza se temelji na metodologijama korištenim u okviru SECAP-a (Sustainable Energy and Climate Action Plans), Priručnika za upravljanje mobilnošću SUMP-a (Sustainable Urban Mobility Plans) i EEA (European Environmental Agency) smjernica za popisivanje svih onečišćivača zraka, za izračun prometnih i pomorskih tokova te povezanih emisija CO2.
- cjeloviti okvir usluga mobilnosti koje trenutno pružaju marine uključene u projektne aktivnosti;
- broj putnika koji koriste cestovna vozila u marinama;
- obujam aktivnosti nautičke mobilnosti na svakom pilot mjestu.
Potrošnja energije generirana pomorskim i cestovnim prometom te posljedične emisije CO2 procjenjuju se na temelju formula i tablica koje se odnose na najnovije pokazatelje prema EEA (2019) (emisijski faktori za cestovni promet). Prikupljanje podataka potpomognuto je upitnicima i podatkovnim prilozima koji se dostavljaju djelatnicima marina i njihovim korisnicima.
Peto predavanje naslova Prostorno planiranje mora u Europskoj uniji održao je dr. sc. Andrej Abramić koji je trenutačno zaposlen na institutu ECOAQUA, Sveučilište Las Palmas de Gran Canaria, gdje provodi niz projekata u ulozi voditelja i koordinatora. Projekti na kojima sudjeluje bave se tematikom praćenja i procjene morskog okoliša, prostornim planiranjem mora te upravljanjem primijenjenim prostornim podacima uključujući njihovu standardizaciju. Predavanjem o prostornom planiranju mora pružilo se sažet uvid i analizu tematike usklađivanja podataka koji su potrebni za razvoj i prezentaciju prostornih planova mora (MSP).
Dio događaja bila je i radionica o osnovama modeliranja poplava u priobalju koju je također online održao naš Mirko Barada.