Početkom prošle godine, nakon zagrebačkog potresa u ožujku, smo objavili kako u svakoj seriji potresa, postoji mala, ali ipak nezanemariva mogućnost da se dogodi jači glavni udar od prvotnog. Upravo smo toj maloj mogućnosti svjedočili katastrofalnim potresom na rasjedu koji se otprilike pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok i prolazi Pokupljem u blizini Petrinje i Gline.
Zašto se on dogodio?
Područje Hrvatske nalazi se u dijelu Sredozemlja koje je seizmički i tektonski aktivno zbog kretanja Afričke (Nubijske) prema Euroazijskoj ploči, brzinom od oko 9 – 10 mm/god. na temelju GPS mjerenja (slika 1). Približno pola tog kretanja događa se u aktivnim subdukcijskim zonama duž Helenskog i Kalabrijskog luka, dok se preostali dio prenosi prema sjeveru u relativno stabilni dio Jadranske mikroploče u Jonskom i Jadranskom moru, odakle se pak prenosi u okolne planinske lance Apenina, Alpa i Dinarida, a dijelom i u Panonski bazen u Hrvatskoj i Mađarskoj. Kretanje u tom stabilnom dijelu Jadranske mikroploče u odnosu na Euroazijsku ploču je u rasponu od 0,5 do 4,5 mm/god. To kretanje lokalno se akumulira u stjenovitom dijelu kore u obliku tektonskih napetosti koje kad premaše granične vrijednosti posmične čvrstoće stijena ili postojećih rasjeda dovode do sloma i naglog otpuštanja dotad akumulirane energije u obliku seizmičkih valova – nastaje potres.
Karta potresne opasnosti za područje Hrvatske (Herak i sur., 2011) koja je dio Nacionalnog dodatka Eurokodu-8, europskoj zbirci normi za protupotresnu gradnju, pokazuje područja gdje je u Hrvatskoj opasnost od potresa najveća: u Dalmaciji, osobito južno od Splita, u širem području Medvednice, te u obalnom pojasu Hrvatskog primorja i Kvarnera sjeverno od Senja, za razliku od područja s najmanjom potresnom opasnosti u dijelu zapadne i istočne Slavonije, Korduna i Like te u zapadnom dijelu Istre (slika 2). To odgovara i europskoj bazi podataka o seizmogenim rasjedima (slika 3) koja naznačuje gdje se na Jadranu događa subdukcija te pružanja rasjeda, a time i najveće napetosti i pomak u blokovima. Takve su karte osnova za prostorno planiranje, te za korektnu primjenu odgovarajućih protupotresnih normi pri projektiranju i gradnji.
Petrinjski potres
Glavni petrinjski potres magnitude 6,2 prema Richteru je najjači potres zabilježen u Hrvatskoj otkad postoje seizmografi. Rasjed (vidljiv na slici 2) koji prolazi Pokupljem u blizini Petrinje i Gline granični je rasjed između dvaju vrlo različitih tektonskih blokova, Dinarida i Panonskog bazena. Pomak rasjednih krila je bio horizontalan (slika 4) što je neuobičajeno za jadransko područje u kojem se očekuje kompresijski režim u kojem se jedno krilo rasjeda podiže po drugom.
Potresna ugroženost
Potresna ugroženost (seizmički rizik) ovisi i o izloženosti potresu, pa je rizik najveći tamo gdje, uz veliku potresnu opasnost (slika 2), postoji i najveća koncentracija stanovnika, industrije te drugih važnih resursa. U Hrvatskoj je stoga rizik najveći u Zagrebu gdje živi petina stanovništva, pa bi jaki potres ovdje mogao prouzročiti i najveće ljudske i materijalne gubitke.
Potrese nije moguće predvidjeti kao što nije moguće predvidjeti niti učestalost pojavljivanja niti jačinu naknadnih potresa. Također je nepoznato koliko je nakon potresa preostalo nakupljene energije elastičke deformacije na rasjednom sustavu te nije moguće precizno reći koliko će još trajati taj niz naknadnih potresa. Za pretpostaviti je kako vrijeme protječe da će se aktivirane, seizmogene rasjedne zone polako stabilizirati.
Službe u Hrvatskoj
Seizmičku aktivnost na području Hrvatske sustavno bilježe Seizmološka služba i Geofizički zavod pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Hrvatski geološki institut i Hrvatsko geološko društvo objavljuju svima lako čitljiva izvješća i vijesti o potresima koji su izvor podataka za našu objavu (slika 5).
Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, hrvatska OpenStreetMap zajednica i Open IT d.o.o. u suradnji s Hrvatskom gorskom službom spašavanja, Operativnim centrom Civilne zaštite i Državnom geodetskom upravom Republike Hrvatske pripremili su i održavaju GIS platformu na kojoj možete zatražiti i ponuditi pomoć i informacije (slika 6).
Spremnost i prevencija
Budući da su potresi prirodna pojava koja se događala u prošlosti, događa se danas, a događat će se i u budućnosti, Ravnateljstvo civilne zaštite objavilo je upute za građene što činiti prije, tijekom i nakon potresa (slika 7).
Preventivne mjere se nažalost često promoviraju tek nakon što se katastrofe dogode; na nama je da educiramo sebe i druge o mogućim opasnostima i načinima nošenja s njima kako bi smanjili ranjivost i poboljšali osviještenost zajednice za što bolju reakciju u kriznim situacijama.
