Obilježili smo ga online događajem #CROGISday2020 koji se sastojao od serije predavanja i panela, a čija je tematika bila vezana uz sve veću, aktualnu i široko primjenjivu upotrebu satelitskih podataka u privatnom sektoru i znanstveno-istraživačkom radu.
Cijeli događaj i sesiju predavanja s temom GIS i EO tehnologija i njihovoj primjeni u različitim sektorima moderirala je predsjednica udruge CROGIS Martina Rupčić, magistrica geografije i stručna savjetnica u tvrtki IRES EKOLOGIJA d.o.o. koja se bavi zaštitom prirode i okoliša.
Predavanja je otvorio Mirko Barada, doktorand Bangor University-a u Wales-u u Ujedinjenom Kraljevstvu. Mirko se bavi modeliranjem kombiniranih poplava u obalnim područjima koje spadaju među ekonomski najteže i potencijalno pogubne posljedice klimatskih promjena.
U zonama do 200 km od obale na našem planetu smještena je približno polovina svjetske populacije, s trendom porasta. Posebno su ugrožena obalna područja na kojima se sudaraju vodene mase s mora i s kopna, a jedno od takvih su estuariji. Modeliranje kombiniranih poplava na takvim lokacijama primjenom suvremenih hidrodinamičkih modela i korištenjem GIS-a omogućuje procjenu rizika od takvih događaja što može pospješiti integralno prostorno planiranje obalnih regija – procjenu dubina vode, zoniranje regija, obranu od istih (npr. obalni zidovi, spremnici za poplavne vode) ili upozoriti na pravodobnu evakuaciju stanovništva. Kombinirane poplave dolazi od engleske fraze compound flooding, što znači da poplave uzrokuju različiti utjecaji -kontakt mora ili oceana i kopna, ušća rijeka u iste (estuariji/delte) te vremenske prilike (oluje, pljuskovi, veliki protoci). Hidrodinamički modeli su različiti – 1D, 2D, 1D/2D, 3D, te fizički modeli koji su najpoželjniji, ali i najskuplji. Najvažniji ulazni parametri su digitalni model reljefa, površinska hrapavost (vegetacija, obraslost korita) te razina mora i protok tekućice. U ovisnosti o GIS vještinama korisnika i kreativnosti u GIS-u mogu se izvesti različite analize različitim vizualizacijskim tehnikama. Mirko u svom doktorskom radu koristi Lisflood_FP softver na testnom području estuariji rijeke Dyfi u zapadnom Wales-u.
U Hrvatskoj su javnodostupni scenariji vjerojatnosti poplavljivanja na Geoportalu Hrvatskih voda koji su rezultat twinning projekta hrvatskih, nizozemskih i francuskih znanstvenika za koje je korišten softver nizozemske tvrtke Deltares koji daje jako dobar uvid u poplavna stanja inundacijskih područja u RH. Na temelju takvih rezultata takvih istraživanja donose se provedbeni planovi obrane od poplava s konkretnim zahvatima u prostoru.
Drugo predavanje održao je dopredsjednik udruge CROGIS Antonio Morić Španić, doktorand Geografskog odsjeka PMF-a u Zagreb i nastavnik u Srednjoj školi Hvar.
Govorio je o primjeni svemirskih tehnologija u srednjoškolskom obrazovanju. Srednja škola Hvar je, među prvim školama u Republici Hrvatskoj, prepoznala važnost implementacije GIS tehnologija u obrazovnom procesu kroz provedbu HvaR&D projekta, koji je 2016. godine sufinanciran od strane Europskog socijalnog fonda.
Četiri godine od uspostave prve verzije kurikuluma fakultativnog predmeta “Geoinformatika u geografiji” autori kurikuluma prepoznali su nužnost nadopune postojećih odgojno-obrazovnih ishoda kurikuluma s ishodima učenja i poučavanja koji uključuju korištenje produkata svemirskih tehnologija. Važnost implementacije inovativnih svemirskih tehnoloških resursa u europsko srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje prepoznata je i od strane Europske unije te je definirana Svemirskom politikom EU 2021. – 2027. Isto tako je prepoznata mogućnošću sudjelovanja učeničke populacije na prvom Copernicus Hackathon-u u Zagrebu 2019. godine, ali prvenstveno novom kurikularnom reformom u školstvu u Hrvatskoj. Učenička geografska istraživanja prostora provode se prije svega postavljajući kvalitetno istraživačko pitanje te pretražujući pouzdane baze svemirskih podataka, poput servisa europskog programa Copernicus i američkog programa Landsat. Produkte interpretiraju pomoću QGIS aplikacije.
Srednjoškolska populacija predstavlja temeljnu resursnu osnovu buduće radne snage geoinformatičkog gospodarskog sektora, koji će se temeljiti na kreativnom upravljanju prostornim podatcima i njihovoj primjeni u rješavanju kompleksnih prostornih problema. Zbog toga je nužan sustavan (cjeloživotan) razvoj generičkih kompetencija, kako bi se smanjio jaz u geoprostornom sektoru između ponude i potražnje u obrazovanju i osposobljavanju. Projektom EO4GEO radi se na integraciji navedenog u gospodarstvo.
Treće predavanje održao je Damir Matić, magistar geodezije i geoinformatike, programer u tvrtki LIST Geoinformatika d.o.o.
Naglasio je kako se dostupnost i uporaba satelitskih snimaka svakim danom povećava, pri čemu se samo na dnevnoj razini generiraju petabajti novih svemirskih podataka. Iako su ovi podaci izuzetno korisni za praćenje razvoja i zdravlja poljoprivrednog i šumskog zemljišta, postupak preuzimanja, obrade i uporabe u obliku „konačnog proizvoda“ predstavlja značajan problem krajnjim korisnicima. Suvremena rješenja zasnovana su na cloud-based tehnologijama te nastoje omogućiti korisnicima olakšanu interakciju sa satelitskim podacima relevantnim za njihovo poljoprivredno i šumsko zemljište.
Integracija podataka poljoprivrednih i šumskog zemljišta sa satelitskim podacima, kroz modele strojnog učenja, predstavlja jednu od temeljnih modelskih sastavnica koncepta pametne poljoprivrede, a navedeni tehnološki koncept primjenjiv je i u drugim tematskim područjima poput industrije, prometa i dr. Konkretan primjer primjene umjetne inteligencije – machine i deep learning-a- bilo je sudjelovanje tima CROGIS-a na Copernicus Hackahton-u 2019. godine u Zagrebu čijim je pobjedničkim rješenjem došlo do razvoja aplikacije temeljene na satelitskim podacima te osnivanjem tvrtke EoSSENTIAL d.o.o. koja je sudjelovala u Copernicus Acceleratoru u trajanju godinu dana. Razvijena je platforma koja uključuje 4 servisa za rješavanje mnogobrojnih problema u poljoprivredi i šumarstvu donošenjem informiranih odluka temeljenima na točnim i pravodobnim informacijama multikriterijske analize i podataka s terena.
Machine learning, a posebno brzo razvijajuće pod-discipline poput deep learning-a pokazuju obećavajuće rezultate s ciljem da će analizu satelitskih snimki učiniti lakšom, skalabilnijom i još šire primjenjivom.
Četvrti predavač bio je Zvonimir Perić, zaposlenik Julius Kühn-Instituta u Njemačkoj koji radi na projektu MonVia – Nacionalni monitoring za biološku raznolikost u poljoprivrednom krajobrazu.
Projekt je to financiran od Ministarstva prehrane i poljoprivrede Savezne Republike Njemačke, a nastao je zbog toga što je u zadnjih nekoliko godina proizašlo više studija koje se bave problematikom smanjenja biljaka, životinja, a pogotovo insekata. Najveći udio u površinskom pokrovu Njemačke čine poljoprivredne površine, zbog čega je nužno određivanje nultog stanja biološke raznolikosti u poljoprivrednim područjima.
Obilježja krajobraza poput drvoreda, grmolike te travnate vegetacije, kanala, jaraka, itd. između poljoprivrednih površina nude dragocjeno stanište mnogim biljnim i životinjskim vrstama te su vrlo važna za očuvanje i promicanje bioraznolikosti u poljoprivrednim krajobrazima. Postojeći podaci o prostornom razmještaju obilježja krajobraza su nedovoljno precizni i nepotpuni te je stoga potrebno poboljšati postojeću bazu podataka. Stoga je cilj istraživanja geografski detektirati, kao i indikatorima kvalitativno definirati, obilježja krajobraza na temelju GIS-a i metoda multisenzorskih daljinskih istraživanja. Satelitske snimke koje koriste u detektiranju distribucije, strukture i kvalitativnih parametara obilježja krajobraza su one firme PlanetScope te LiDAR snimke. Bolja baza podataka može se postići primjerice izradom normaliziranog digitalnog modela površina, indeksom gustoće vegetacije, itd., a cilj je dobiti distribucijske karte obilježja krajobraza.
Panel „Perspektive razvoja GIS/EO poduzetništva u Republici Hrvatskoj“ je vodio mr.sc. Dragan Divjak, direktor tvrtke LIST Geoinformatika d.o.o. te doktorand Geodetskog fakulteta u Zagrebu.
U panelu je sudjelovao prof. dr. sc. Željko Bačić, profesor na Geodetskom fakultetu u Zagrebu, nekada ravnatelj Državne geodetske uprave koji danas sudjeluje na dosta projekta financiranih od strane EU fondova.
Profesor se osvrnuo na činjenicu u kojoj mjeri Geodetski fakultet priprema studente za svijet rada i poduzetništva. Naglasio je da fakultet surađuje s privatnim sektorom (različiti projekti, specijalistička znanja, razvoj softvera), zbog čega njihovi studenti relativno lako pronalaze posao, pri čemu to nisu samo geodetske tvrtke nego i tvrtke u informatičkom sektoru, a tome pridonosi i manjak kadrova općenito u RH. Sve to je pretpostavka za modernizaciju kurikuluma u školstvu. Naglasio je da je Copernicus Hackathon 2019. u Zagrebu organiziran i za srednjoškolsku populaciju upravo zbog toga što oni predstavljaju bazu potencijalnih studenata koji takvim znanjima na studiju geoinformatike imaju već određenu ideju za vlastiti nastavak karijere kroz primjerice start-up-ove, te po završetku studija odmah krenu u radne procese. Novo natjecanje bi moglo biti 2021. godine.
Panelistica dr. sc. Andreja Radović, inače je zaposlena u Sveučilišnom računskom centru SRCE u Zagrebu, a bila je predsjedavajuća za radnu skupinu za svemir tijekom presjedanja Republike Hrvatske Vijećem EU te je član hrvatske delegacije pri ESA-i.
U svojoj karijeri počela je koristiti podatke daljinskih istraživanja puno prije razvoja svemirskih programa EU zbog čega su njena istraživanja koristila NASA-ine podatke što je omogućilo znanstvenicima da počnu raditi vremenske serije i analize. Svojevremeno je bila i zaposlenik Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta tijekom kojeg je poticala veću primjenu satelitskih podataka kroz institucionalne kanale, ali i u privatnom sektoru, a jedan od rezultat toga je i prvi Copernicus Hackathon u Zagrebu održan u listopadu 2019. godine. Isto tako, tijekom presjedanja Hrvatske Vijećem EU nastojali su predstaviti i povezati Republiku Hrvtaksu agencijama u Europi i napraviti skup događanja na ključnim fakultetima kako bi se potaklo razumijevanje svemirskih tehnologija, gdje su potencijali za Hrvatsku, a poseban segment je EO, down streaming i korištenje terabajta podataka koji su slobodni i otvoreni, i takvi će ostati u narednom periodu programa Copernicus. Promovirali su i druge satelitske sustave koji su prilično nepoznati, ali su članstvom u EU i pristupanju ESA-i otvoreni – govori se o komplementarnim radarskim snimkama NASA-e i ESA-e dugogodišnjih vremenskih serija na različitim frekvencijama što otvara brojne mogućnosti za znanost, kreatore javnih politika i menadžment u prostoru, a vrlo se malo koriste. Najveći razlog tome su nedovoljne kompetencije za njihovo korištenje ili nesvijesnost o tome što se nudi. Buduća financiranja u ovom sektoru omogućit će program Horizon 2021.-2027. te Europski svemirski program koji bi trebao krenuti početkom 2021.
Treći panelist bio je bivši docent i profesor Geodetskog fakulteta u Zagrebu – Dražen Tutić.
Ispričao je svoja iskustva sudjelovanja na Coprenicus Hackathon-u u Zagrebu gdje je njegov tim osvojio drugo mjesto čime im je omogućeno sudjelovanje u Copernicus Accelerator-u. Kao najveću vrijednost ističe mogućnost sudjelovanja različitih struka na natjecanju te veliku priliku za učenje. Sudjelovanje na natjecanju potaknulo ga je da siguran posao na fakultetu zamijeni poslom u poduzetničkim vodama. Za temu otvorenih podataka posebno ističe prednosti za razvoj poduzetništva te koheziju između privatnog i javnog sektora. Socijalna dimenzija otvorenih podataka je puno složenija od rasta poduzetništva u tom dijelu. Veliku ulogu ima unutarnja energija u javnom sektoru koji bi trebao biti motivator korištenja i poboljšanja proizvedenih podataka.
Treći panelist bio je magistar geodezije i geoinformatike, programer u tvrtki LIST Geoinformatika d.o.o. te direktor start-up EoSSENTIAL d.o.o. osnovanog od tima pobjednika na Copernicus Hackathon-u – Marin Leontenko.
Nakon natjecanja, sa svojom idejom sudjelovali su u Copernicus Accelerator-u, a kao rezultat je osnovan EoSSENTIAL d.o.o. Nastavak Copernicus Accelerator je Copernicus Incubation Programme koji provode firme angažirane od strane Europske Komisije i ESA-e. Njime se mogu dobiti značajna sredstva za razvoj start-up i svog proizvoda ukoliko se prođe selekcijski proces – tržišni potencijal proizvoda, poslovni model. U okviru start-up trenutno se javljaju na različite natječaje i pokušavaju stupiti u kontakte s klijentima.
Zahvaljujemo se svim sudionicima na sudjelovanju, a posebne zahvale ispred CROGIS tima želimo uputiti našim predavačima i panelistima koji su nam utemeljenim izlaganjima i vidljivo velikim trudom i radom u svojim profesionalnim karijerama nastojali približiti tematiku svemirskih tehnologija u Hrvatskoj.