Projekt “Pluća grada” je završio!

Završila je provedba projekta „Pluća grada“ koji se provodio na području grada Dubrovnik u kojem je CROGIS nositelj projekta.

Projekt je odrađen u partnerstvu s Hrvatskim društvom krajobraznih arhitekata, financiran od Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika.

“Pluća grada” bavila su se problematikom otvorenih zelenih površina urbanog područja grada Dubrovnika koje su pod pritiskom rasta grada i masovnog turizma. Otvorene zelene prostore grada mogu činiti različiti tipovi prostora različitog sadržaja i namjene stoga ih je moguće sagledati kroz različite mogućnosti korištenja.

Zelenilo u gradu čini njegov živi prirodni element, tzv. pluća grada te predstavlja izravnu vezu gradskog stanovništva s prirodom iz okruženja, što je od višestrukog značaja za kvalitetu njihova života. U kompleksu urbanog življenja i stanovanja uloga zelenih površina je uvijek multifunkcionalna (boravišna, ekološka, zdravstvena, psihološka, kulturna, turistička, ekonomska, infrastrukturna).

Zbog toga uređenje gradova na suvremenim načelima strateškog i urbanističkog planiranja te održivog razvoja postaje neizostavno pitanje zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša za život i rad ljudi.

Slika 1. Pogled prema Starom gradu

Uočena problematika

Problem kod klasifikacije i vrednovanja zelenih područja nastaje u prostornim planovima (Generalni urbanistički plan Grada Dubrovnika – GUP) gdje se ono ne sagledava kao skup povezanih otvorenih prostora, nego kao pojedinačne pojave u prostoru naziva : Z– zaštitno zelenilo i pejzažne površine,: Z1 – javni parkovi, Z2 – spomen park., Z3 – vrtovi, perivoji. Zbog izostanka formalizirane kategorizacije rabe se različiti izrazi (zaštitne zelene površine, javne zelene površine, otvoreni prostor, zelenilo i dr.) koji su nedorečeni i širokog su značenja. Tipologija je ograničena, općenita i izostavlja mnoge tipove zelenih površina, a mnogi se od njih gube pred drugim prioritetima namjena (mješovita, gospodarska, poslovna). Također ne postoji stručna podloga koja bi detaljno inventarizirala i analizirala otvorene prostore čime se otežava upravljanje zelenim sustavom grada.

Isto tako, javnost je slabo educirana o predmetnoj problematici, a problem neadekvatne izgradnje znatno smanjuje vrijednost grada i okolice u cjelini, posebno kada se uzme u obzir njeno smještanje u urbano tkivo bez definiranja strateških, prostornih osnova i funkcija naselja.

Ciljevi projekta

Općeniti cilj projekta bio je izravno povezivati gradsko stanovništvo s prirodom kroz otvorene zelene površine koje su od višestrukog značaja za standard i kvalitetu života zbog čega su upravo oni krajnji korisnici projekta.

Specifični ciljevi projekta fokusirani su na inventarizaciju i kategorizaciju otvorenih zelenih površina (površine oznake „Z“ u GUP-u, samo za naselje Dubrovnik), propisivanje strateških smjernica razvoja zelenih površina u gradu te podizanje svijesti gradskih vlasti i stanovnika o važnosti očuvanja zelenih površina u gradu Dubrovniku.

Predstavnici javnih gradskih vlasti su ciljana skupina projekta jer su izravno obuhvaćeni projektom odobravanjem terenskog istraživanja otvorenih zelenih površina na području grada Dubrovnika te sudjelovanjem u procesima predlaganja raznih stavki u okviru razvoja strateških smjernica razvoja gradskog zelenila.

Aktivnosti projekta

Rezultat je prethodnih aktivnosti projekta:

  • istraživanje stručne literature, zakonske regulative i prostornih planova,
  • kabinetska priprema kartografskih i povijesnih podloga,
  • terensko prikupljanje atributivnih i numeričkih podataka uz GIS korisničku podršku na temelju koje će se analizirati postojeće stanje zelenih površina,
  • foto dokumentacija lokacija
  • digitalno kartiranje s računalnom bazom podataka i tematskim vektorskim podlogama
  • izrada Studije planiranja i upravljanja gradskim zelenilom.

Kategorizacija gradskog zelenila obrađivana je u GIS okruženju rezultat čega su i kartografski prikazi. Podloge kartografskim prikazima čine različite namjene sloja Korištenje i namjena površina GUP-a te različite klase tipova otvorenih zelenih površina grada Dubrovnika čija je lokacija i prostiranje određena od strane stručnog izrađivača.

Slika 2. Prostori za druženje kod parka Gradac

Prema terenskom i kabinetskom istraživanju opisano je stanje tipova i problematika te su dane smjernice strateškog razvoja otvorenih zelenih površina u gradu Dubrovniku koje uključuju krajobrazno-ekološki aspekt, a sve skupa popraćeno je fotografijama prikupljenim na terenu.

Slika 3. Park Baltazara Bogišića na Ilijinoj glavici
Slika 4. Zelenilo individualne izgradnje i zaštitno zelenilo na padinama Srđa

Rezultat projekta

Studija planiranja i upravljanja gradskim zelenilom grada Dubrovnika kao opipljivi rezultat projekta je zamišljena kao interaktivna, informativna i obrazovna publikacija u kojoj je sadržana standardizirana kategorizacija gradskog zelenila, krajobrazno-ekološka analiza i strateško usmjeravanje razvoja otvorenih zelenih površina u gradu Dubrovniku. Krajnji rezultat ovog projekta može predstavljati početak sustavnog bavljenja urbanim krajobrazom te popularizacije teme na lokalnoj razini. Kako je znanstveno potvrđeno da u ljudskoj percepciji i sjećanju zelenilo i otvoreni prostori izazivaju zadovoljstvo tako je za postupak bilo kakvih odluka o procjeni i unaprjeđenju javnih urbanih prostora kao mjesta društvenih okupljanja vrlo važno adekvatno upoznati javnost o njima te omogućiti njihovo sudjelovanje u tome.

Projektne aktivnosti neizravno utječu na revalorizaciju otvorenih površina grada kroz sustav zelene infrastrukture u prostorno-planskim procesima.

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *