Jesen 2019. godine ostat će zabilježena po jedinstvenoj ekološkoj inicijativi nacionalog karaktera, kroz koju je Lijepa naša u jednom vikendu ozelenjena s oko 40 tisuća biljnih sadnica. Građanskoj inicijativi Dani kolektivne sadnje drveća (sa sloganom „Zasadi drvo ne budi panj”) značajan participativni doprinos dao je i Centar za održivi razvoj GIS tehnologijama.
U svrhu realizacije predviđenog cilja , u svakoj od 20 županija u Republici Hrvatskoj i u Gradu Zagrebu uspostavljene su organizacijske jedinice čiji je zadatak bio koordiniranje sa suradnicima i volonterima na nižim (lokalnim) razinama koordinacijskih aktivnosti. Najdominantnija stabla koja su sađena tokom inicijative bila su hrast lužnjak, hrast kitnjak, hrast medunac, bukva, crni bor, platana, smreka, javor, ginko biloba, kesten, likvidambar, lipa, murva, jasen, jela, maslina, limun, naranča te jabuka. Uz sadnju stabala, sađene su i sadnice ukrasnog raznolikog grmlja. U inicijativi je ukupno sudjelovalo oko 600 obrazovnih ustanova, 200 gradova i općina, te oko 650 raznovrsnih dionika: ministarstva, rasadnici, državne institucije, veleposlanici država, odgojno obrazovne ustanove, tvrtke, udruge, planinarska društva, domovi umirovljenika, obiteljska gospodarstva, razni klubovi poput boksačkih i nogometnih, nacionalni parkovi, akvariji, hoteli, autokampovi, centri kulture, dobrovoljna vatrogasna društva, dječje igraonice, obrti za čuvanje djece, župni uredi, mjesni odbori, kulturno-umjetnička društva, domovi zdravlja, centri za nestalu djecu, utočišta za žene, utočišta za beskućnike, volonterski centri, lovačka društva, bolnice, poduzeća, gradske knjižnice, telekomunikacijski operateri i dr.
Lokacije na kojima se najviše sadilo bila su zemljišta u vlasništvu (ili neposrednoj blizini) odgojno-obrazovnih ustanova te privatne parcele. Velik broj sadnica zasađen je na javnim površinama: zemljišta pod upravom Hrvatskih šuma d.d., nacionalni parkovi, parkovi prirode, zemljišta gradskih i lokalnih samouprava, na prometnim obilaznicama, igralištima za djecu, igralištima za pse, planinarskim i biciklističkim stazama, šetnicama, trgovima, zemljištima u krugu crkvenih objekata, oko sportskih objekata, okolišima groblja, stambenih zgrada, ribnjaka, jezera, u krugu tvornica, tvrtki, bolnica kao i na površinama u neposrednoj blizini spomen ploča, hotela, autokampova i dr.
Tijekom građanske inicijative ukupno je sađeno na 1 338 lokacija na području Republike Hrvatske (sl.1.). Gotovo četvrtina svih lokacija (301) nalazi se na području Dubrovačko-neretvanske županije, a na više od 100 lokacija se sadilo na području Zagrebačke (133) i Istarske županije (105).
Županija u kojoj je tokom građanske inicijative zasađena najveća količina sadnica (gotovo 20 % od ukupnog broja) je Primorsko-goranska, gdje je na 82 lokaliteta ukupno zasađeno 6 838 sadnica, uglavnom na području Gorskog kotara. Na drugom mjestu je Grad Zagreb, gdje je, većinom na padinama Medvednice, ukupno zasađeno 4 980 sadnica. Na području Varaždinske županije, na 61 lokaciji, zasađena je ukupno 3 431 sadnica, a blizu 3 000 sadnica zasađeno je i u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Više od 2 000 sadnica zasađeno je na području Osječko-baranjske i Zagrebačke županije (sl.2.).
Prostornom analizom svih zasađenih lokaliteta prema količini zasađenih sadnica generirana je karta intenziteta sadnje (tzv. heatmap karta) na kojoj se može uočiti intenzitet sadnje prema po pojedinim područjima Republike Hrvatske (sl.3.).
Temeljni ciljevi građanske inicijative bili su: osvještavanje građana o važnosti i dobrobiti sadnje stabala, edukacije za djecu, spajanje građana i institucija te struke s ciljem realiziranja projekta zajedničkim snagama. CROGIS-ov doprinos građanskoj inicijativi iskazan je u uspostavi transparentnog i javno dostupnog programskog rješenja ishoda volonterskih aktivnosti, kreiranjem webGIS kartografske aplikacije s evidencijom zasađenog drveća. Interaktivni kartografski prikaz zasađenih lokacija osmišljen je s primarnim ciljem informiranja šire javnosti o opsegu i rezultatima građanske inicijative, kao i vjerodostojnosti i točnosti iznesenih podataka. Osim mogućnosti pregleda i pretrage lokacija prema odabranim parametrima (naziv lokacije, nositelj aktivnosti, županija), kartografska aplikacija pruža svim dionicima provedbe inicijative i ostalim građanima mogućnost dijeljenja kartografskih sadržaja putem društvenih mreža i preuzimanja isječaka karte u PDF obliku (sl.4.).
Osim informativne svrhe, uspostavljena webGIS aplikacija je bila namijenjena prvenstveno koordinatorima sadnje, s mogućnošću unosa pravovaljanih informacija o svakom zasađenom lokalitetu (geografski smještaj, naziv lokacije, glavni sudionici, vrsta i broj zasađenih sadnica). Terenske prostorne podatke u navedenu aplikaciju unosili su županijski koordinatori, u suradnji s lokalnim koordinatorima. Kroz navedeni model interakcije i suradnje, u kratkom vremenskom periodu osposobljeno je 20-ak građana za rad i rukovanje geoinformacijskim programskim rješenjem, razvijajući pritom vlastite digitalne kompetencije.
Pogledajte gdje se sadilo u vašem susjedstvu i preuzmite kartografske isječke odabranih područja ili jednostavno podijelite putem društvenih mreža unesene informacije sa svojim kolegama i prijateljima. Obzirom na izniman uspjeh provedene inicijative, vjerujemo kako će se ova inspirativna ekološka priča nastaviti, a ovom prilikom vas pozivamo da se i vi pridružite budućim aktivnostima i upečatite svoj zeleni trag na našoj web karti!