Važnost i uloga svemirskih tehnologija
Suvremene prostorne promjene i društveni izazovi impliciraju sve veću potrebu korištenjem svemirske tehnologije. Pozitivni učinak globalne pandemije virusa COVID-19 vidljiv je u smanjenom učinku antropogenog pritiska na okoliš koji nas okružuje. Smanjenje količine štetnih plinova u atmosferi te uočavanje čiste morske površine uokolo talijanskog grada Venecije (sl. 1.), danas je brzo i lako uočljivo, zahvaljujući otvorenim i besplatnim produktima svemirskih tehnologija (europskog programa Copernicus).
Prije pola godine u Republici Hrvatskoj je po prvi put održan hackathon (natjecanje) u području svemirskih tehnologija, koje su široj javnosti do tada predstavljale gotovo nepoznato područje.
U višemjesečnoj najavi i promociji samog natjecanja, profesor dr.sc. Željko Bačić, renomirani stručnjak u području daljinskih istraživanja te voditelj organizacijskog odbora Hackathona izjavio je za jedan nacionalni tjednik kako je: ”Program Copernicus najkompleksniji program opažanja Zemlje, a sastoji se iz dvanaest satelita (Sentinela) posebno namijenjenih toj svrsi i onda još nizu doprinosećih satelita s određenim senzorima koji se integriraju u sustav. To je fenomenalno, u što je EU do sada uložio šest milijardi eura, a uložit će se još 5,8 milijardi eura do 2027. godine da bi sustav profunkcionirao u potpunosti.”
Osim okupljanja stručnjaka iz područja GIS-a, daljinskih istraživanja, geodezije, geografije, programiranja i drugih tehničkih znanosti, organizatori natjecanja su u hackathon odlučili uključiti i motivirane srednjoškolske učenike, koji bi svojim idejama mogli generirati potencijalnu inovaciju koja će bi im otvorila vrata profesionalnog usmjerenja u domeni svemirskih tehnologija. Prezentacijom učeničkih ideja te naknadnom evaluacijom istih od strane stručnog žirija, utvrdit će se kako se navedena odluka pokazala kao pun pogodak!
Prema riječima profesora Bačića, Europska komisija procjenjuje da će do 2030. godine geoinformatika kreirati oko 48 000 novih radnih mjesta, a do 2035. 131 mlrd. eura biznisa, odnosno gospodarskih aktivnosti, će biti vezana uz podatke i servise opažanja Zemlje iz svemira. S aspekta današnjice, očigledno je kako su navedeni podaci ponajviše usmjereni prema mladoj populaciji, trenutno involviranoj u srednjoškolskom i visokoškolskom odgojno-obrazovnom sustavu.
Proces odgoja i obrazovanja kompatibilan je s aktualnim društveno-gospodarskim trendovima i izazovima. Razvoj suvremene tehnologije, jačanje globalizacije te sve izazovniji prostorni procesi u prirodno-geografskom (klimatske promjene, prirodne katastrofe) i društveno-geografskom kontekstu (migracije naroda, multikulturalnost, naglašena urbanizacija i litoralizacija, globalne pandemije bolesti) predstavljaju sve veći izazov i problem pri uspostavi odgovarajućeg odgojno-obrazovnog modela, koji pojedincu jamči adekvatna znanja, vještine i kompetencije primjerene suvremenom životnom okružju. Važnost rane implementacije GIS tehnologije u odgojno-obrazovni sustav prepoznata je u brojnim državama, pri čemu ipak ponajviše prednjače razvijene države Sjeverne Amerike, Europe i Azije. Implementacija GIS tehnologije u obrazovne programe u hrvatskim školama odvija se tek u nekoliko srednjih škola, a novim kurikulumom nastavnog predmeta Geografija, u okviru reforme obrazovanja, od školske godine 2019./2020., stavljen je veći naglasak na uporabu GIS tehnologije u usvajanju odgojno-obrazovnih ishoda.
Jedan od ključnih preduvjeta usvajanja generičkih kompetencija, nužnih na izazovnom tržištu rada 21. stoljeća, ogleda se u poticanju razvoja prostornog promišljanja (”spatial thinking skills”).
Spatial thinking skills
Cheung i dr. (2011) vještine prostornog promišljanja definiraju kao ‘’generičke vještine interpretacije geografskih karata i pripadajućih prostornih informacija u svrhu identifikacije uspostavljenih prostornih veza i obrazaca u prostoru’’. Autori pritom ističu kako učenje uz pomoć geografskih karata i prostornih informacija, omogućava učeniku/studentu identifikaciju prostornih obrazaca i veza među spletom geografskih sadržaja te potiče studente da obrazlože povezanost međupredmetnog znanja putem identificiranih prostornih obrazaca i veza. U konačnici, razvoj vještina prostornog promišljanja u izravnoj je korelaciji s razvojem kritičkog mišljenja kod učenika, što rezultira razvijanjem učenikove prostorne pismenosti (sl. 2.).
Nekolicinom znanstvenih istraživanja (Bearman i dr., 2016; Bednarz i Lee, 2011; Bednarz i Kemp, 2011; Brockmüller i dr., 2016; Chun, 2010) utvrđeno je kako GIS i daljinska istraživanja predstavljaju esencijalne tehnologije za razvoj prostornog mišljenja, dok većina njih smatra kako GIS izvlači ono najbolje iz geografije kroz poticanje i razvijanje prostornog mišljenja i prostorne pismenosti.
Analizom stavova američkih poslodavaca iz područja geoinformatičkog sektora Solem i dr. (2008) su utvrdili kako ¾ njih izdvaja vještinu prostornog promišljanja kao ključnu kompetenciju za rad u GIS okruženju (sl.3.). U području generičkih kompetencija, gotovo svi poslodavci ističu važnost upravljačkih sposobnosti te vještina pisanja, a od ključne su važnosti kritičko mišljenje te rješavanje problema.
EO projektne aktivnosti i inicijative
U svrhu rješavanja odgojno-obrazovnih izazova u području svemirsko/geoprostornog sektora, Europska unija je početkom 2018. godine pokrenula EO4GEO Erasmus+ projekt koji okuplja 26 partnera iz 13 zemalja Europske unije, pri čemu je jedan od partnera i Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Glavni cilj EO4GEO projekta je premoštenje jaza u svemirsko/geoprostornom sektoru između ponude i potražnje u obrazovanju i osposobljavanju, poticanjem prihvaćanja i integracijom svemirskih/geoprostornih podataka i usluga u širokom rasponu područja primjene. Definicija profesije i cijele gospodarske grane zadaća je projektnog konzorcija, koji također treba definirati strategiju znanja i vještina te opisati buduća zanimanja u tom području za Europu.
Osim predstavnika projektnih partnera, EO4GEO projekt okuplja i brojne vanjske stručnjake iz svemirsko/geoprostornog sektora, čija će stručna znanja i doprinos biti uvaženi u kreiranju glavnih izlaznih produkata projekta. Kako je autor spomenutog članka jedan od vanjskih stručnjaka uključen u EO4GEO projekt, sljedeći stručno-informativni članak će biti posvećen pregledu dosadašnjih projektnih aktivnosti te izlaznim rezultatima projekta, s posebnim naglaskom na područje sekundarnog i tercijarnog obrazovanja.
Važnost svemirskih tehnologija u obrazovanju i osposobljavanju prepoznata je i od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, koja je navedeno područje istaknula kao jedno od ključnih prioritetnih tema u okviru trenutnog predjsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije. U okviru toga, u Zagrebu će se od 2. do 5. lipnja 2020. održati 2. Summit o opažanju zemlje iz svemira, stručno-promotivno-edukacijsko događanje Eyes on Earth Roadshow i 5. EO4GEO Progress Meeting kroz koje će se razmotriti i analizirati načini doprinosa svemirskih tehnologija višoj razini znanstvenog razumijevanja, kreiranja politika i tržišnog poslovanja.
Popis literature i izvora
- Bearman, N., Jones, N., André, I., Cachinho, H. A., DeMers, M., 2016: The future role of GIS education in creating critical spatial thinkers, Journal of Geography in Higher Education 40 (3), 394-408, DOI: 10.1080/03098265.2016.1144729.
- Bednarz, R. S., Lee, J., 2011: The components of spatial thinking: empirical evidence, Procedia – Social and Behavioral Sciences 21, 103-107, DOI: 10.1016/j.sbspro.2011.07.048.
- Bednarz, S. W., Kemp, K., 2011: Understanding and nurturing spatial literacy, Procedia – Social and Behavioral Sciences 21, 18-23, DOI: 10.1016/j.sbspro.2011.07.004.
- Brockmüller, S., Viehrig, K., Schuler, C., Mrazek, J., Volz, D., Siegmund, A., 2016: Enhancement of geographical systems thinking through the use of models, u: Lavonen, J., Juuti, K., Lampiselkä, J., Uitto, A., Hahl, K. (ur.): Science Education Research: Engaging Learners for a sustainable future, University of Helsinki, Helsinki, 158-168.
- Cheung, Y., Pang, M., Lin, H., Lee, C. K. J., 2011: Enable Spatial Thinking Using GIS and Satellite Remote Sensing – A Teacher-Friendly Approach, Procedia Social and Behavioral Sciences 21, 130-138, DOI: https://doi.org/10.1016/j.sbspro.2011.07.014
- Chun, B. A., 2010: Effect of GIS-integrated Lessons on Spatial Thinking Abilities and Geographical Skills, Journal of the Korean Geographical Society 45 (6), 820-844.
- Jarvis, C. H., 2011: Spatial Literacy and the Postgraduate GIS Curriculum, Procedia Social and Behavioral Sciences 21, 294-299, DOI: 10.1016/j.sbspro.2011.07.022.
- Lee, J., Bednarz, R., 2009: Effect of GIS Learning on Spatial Thinking, Journal of Geography in Higher Education 33 (2), 183-198, DOI: 10.1080/03098260802276714.
- Solem, M., Cheung, I., Schlemper, M. B., 2008: Skills in Professional Geography: An Assessment of Workforce Needs and Expectations, The Professional Geographer 60 (3), 356-373, DOI: 10.1080/00330120802013620.
- ESA – Deserted Venetian Lagoon, https://www.esa.int/ESA_Multimedia/Images/2020/04/Deserted_Venetian_lagoon (28.4.2020.)
- EO Summit Zagreb 2020, http://eosummit-zagreb.eu/wp/ (28.4.2020.)
- EO4GEO – Innovative Solutions for Earth Observation/Geoinformation training, http://www.eo4geo.eu/ (28.4.2020.)
- Geoinformatika će do 2030. stvoriti 48 000 radnih mjesta, https://www.nacional.hr/geoinformatika-ce-do-2030-stvoriti-48-000-radnih-mjesta/ (28.4.2020.)
Autor članka:
Antonio Morić-Španić
GIS analitičar/ nastavnik geografije i geoinformatike
amoricspanic@gmail.com