Demografsku problematiku u Republici Hrvatskoj pokušao je građanima Splita približiti demograf doc. dr. sc. Stjepan Šterc.
Popularno-znanstveno predavanje demografa doc.dr.sc. Stjepana Šterca po naslovom “Hrvatska između izumiranja i moguće revitalizacije” organizirali su Županijsko vijeće nastavnika geografije Splitsko-dalmatinske županije, udruga CROGIS i Ekonomski fakultet u Splitu.
Na predavanje u Splitu doc. dr. sc. Stjepan Šterc je iznio problematiku hrvatske demografske slike koju danas obilježavaju negativni demografski trendovi i pokazatelji na temelju čega se može konstatirati kako je naša zemlja ušlja u klasični demografski slom.
Za sve koji nisu imali prilike prisustvovati dajemo sažet tekst većine spomenute problematike.
Hrvatsku demografsku sliku danas obilježavaju negativni demografski pokazatelji i trendovi pa možemo konstatirati kako je naša zemlja ušla u klasični demografski slom. Posvemašnja depopulacija i prirodni pad stanovništva neminovno su doveli do izumiranja u posljednjem među popisnom razdoblju, a sve će se to odraziti na mirovinski, zdravstveni i druge sustave, te u konačnici na dodatno gospodarsko nazadovanje i gotovo nemogućnost demografske, gospodarske i ukupne revitalizacije Hrvatske.
Trenutno na prostoru Hrvatske samo nekolicina gradova bilježi demografski rast, koji će neminovno prijeći u pad, obzirom na kretanja u državi. Koliko je loše stanje potkrepljuje i činjenica da prema općem kretanju Hrvatska na godišnjoj bazi gubi 100 000 stanovnika. Prema projekcijama za 10 godina upis djece u škole će biti za upola manji što sa sobom povlači gubitak radnih mjesta.
Veliki problem je iseljavanje mlade, reproduktivne, visokoobrazovane populacije koji se nemaju namjeru vratiti, za razliku od prijašnjih generacija koje bi se nakon godina rada u stranim zemljama vraćale u domovinu. Kao rješenje problema gubitka stanovništva nameće se useljavanje stranih državljana, pretežito migranata iz ratom zahvaćenih država. Ovakav model se u razvijenim zemljama Europe pokazao neekonomičan, jer je prema izračunima povoljnije uložiti u povećanje broja vlastite radne snage – rađanjem većeg broja djece domicilnog stanovništva.
Bitno je naglasiti i broj abortusa koji je najviše zabilježen kod majki dvoje djece, na čije bi smanjene mogla utjecati politička odluka ostvarenja statusa roditelja-odgajatelja koje bi mogli ostvariti roditelji troje i više djece.
Kao mogućnost revitalizacije navodi se imigracijska varijanta populacijske politike, prvenstveno na povratak hrvatskih iseljenika. Realizaciju ovakvog procesa možemo očekivati ukoliko se stvori povoljno okruženje za ostvarenje ciljeva populacijske politike, posebno osiguranih političkih, društvenih i gospodarskih preduvjeta.
Članovi CROGIS-a – Ana i Antonio – su sudjelovali u organizaciji predavanja. Ovom prilikom zahvaljujemo svima onima koji su prisustvovali predavanju uvaženog doc.dr.sc. Stjepana Šterca. Pritom, posebnu zahvalu upućujemo profesoru geografije Antoniju Vrbatoviću koji je s iznimnim duhom i voljom pristupio organizaciji predavanja te Ekonomskom fakultetu na ustupljenoj dvorani.
Zvučni aplauz na kraju predavanja profesora Šterca te brojna pitanja vezana uz hrvatsku demografsku budućnost jasno su ukazala na težinu predmetne problematike te u nazočnom auditoriju potaknula intrigu: ”Kako će izgledati demografska slika Republike Hrvatske u 21. stoljeću?”.